Oglas

Prof. Edin Hrelja za N1

"Nadležni upozoravaju građane da ne izlaze vani i ne voze automobile - dugoročna rješenja koja nudi struka ih ne zanimaju"

MAGLA SMOG SARAJEVO
Pogled na Sarajevo sa Trebevića (Arhiv) | F.Z./N1

Loš kvalitet zraka i dalje prevladava u brojnim gradovima Bosne i Hercegovine. U Sarajevu je zrak trenutno vrlo nezdrav i na snazi je epizoda Upozorenje, ali je u Mostaru danas dobra situacija. Prof. Edin Hrelja, šef Odsjeka za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA kazao je kako vlasti godinama unazad samo daju upozorenja, probleme rješavaju kratkoročno, a da struku koja nudi rješenja ne slušaju.

Oglas

"Generalno, zagađenje zraka u ovom dijelu godine, u hladnom dijelu godine, je vezano za temperaturne inverzije, a temperaturne inverzije su vezane za ovaj dolinsko-kotlinski oblast, kako i sama sarajevsko-zenička oblast gdje je zagađenje u BiH najviše po onim pokazateljima koji dobijamo sa mjernih stanica. To je stanje kada je u prizemnim slojevima atmosfere temperatura zraka niža u odnosu na više nadmorske visine, što je samo riječ temperaturna inverzija znači da je obrnuto stanje u odnosu na ono kako je u većem dijelu godine - kad su u prizemnim slojevima zraka temperature više u odnosu na više nadmorske visine. Što je veća zagađenost zraka na području Otoke i nižim područjima i Ilidži - to su najniži dijelovi ovog dijela sarajevskog polja i najuži dio. Znači određene geomorfološke karakteristike samog tog dijela sarajevske kotline utiču na to da je tu povećana količina zagađenja zraka u odnosu na neke više dijelove sarajevske kotline. Tu doprinose i određeni procesi urbanizacije i svega ostalog koji doprinose suženosti same kotline, ali isto tako možemo da vidimo i da se tu inače formiraju i veće gužve u saobraćaju koje svakako doprinose povećavanju ovih zagađujućih materija na mjernim stanicama koji se pokazuju", rekao je prof. Hrelja.

Zatvaranje građana u stanove

Komentirajući preporuke koje nadležni daju građanima - najčešće da ne izlaze, kazao je kako je "zatvaranje građana u stanove samo kratkoročno rješenje".

"Ta rješenja ne idu u pravcu rješavanja problema, nego mi uglavnom kao i u svim drugim oblastima koje se tiču, neke i prirodne nepogode koje se dešavaju i ne znam bilo kakvih drugih katastrofa, djelujemo samo u tom trenutku kada su određene takve epizode, ali ne djelujemo preventivno i dugoročno da rješavamo taj problem koji ne bi primoravao građane da borave u određenom dijelu godine ili dva, tri mjeseca sigurno u toku godine u zatvorenom prostoru", smatra prof. Hrelja.

Ističe kako dugoročna rješenja moraju biti zasnovana na naučnim istraživanjima.

"Ovo sve nije dostatno i dugoročno da se nešto riješi, a ta naučna istraživanja bi podrazumijevala zaista na bazi značajnih naučnih istraživanja da se donesu određeni generacijski projekti i određene mjere koje će doprinijeti prečišćavanju ovog zraka, a jedini način kako se može prečistiti zrak jeste da se izbjegne ova temperaturna inverzija koja ima. Mi smo na Prirodno-matematičkom fakultetu prije 7-8 sigurno godina radili jedan projekat gdje smo se bavili distribucijom polutanata u zraku sarajevske kotline i ustanovili smo gdje su to polutanti najviše raspoređeni i potvrdili smo na naučnim i određenim istraživanjima da to jeste ovdje gdje pokazuju svakako mjerne stanice, da je tu najveća koncentracija polutanata. Međutim, tu smo u određenim zaključnim razmatranjima dali i određena naša promišljanja na koji način bi se moglo riješiti takav problem dugoročno, a on je bio zasnovan na tome da se imitiraju konvektivni procesi kakvi su inače u stanju atmosfere kad nisu temperaturne inverzije, kad dolazi do izlaženja toplog zraka prema višim slojevima atmosfere i razgraživanja polutanata koje imamo u zraku. Nažalost moram da kažem, mi smo rezultate tog projekta i izvještaje kompletno poslali tadašnjoj vladi i u više navrata smo se obraćali predstavnicima vlasti Kantona Sarajevo kroz različite periode. Nikakva politička stranka i niko nas do sad nije, moram slobodno tako da kažem, prepoznao i ni na koga neku posebnu sad na trenutnu vladu ne stavljamo odgovornost nego na sve prethodne vlade - nikad nas niko nije pozvao da razgovaramo o tom pitanju, a mi smo govorili da bi prvo našu zamisao prečišćavanja zraka u sarajevskom polju i ovih imitiranja procesa, prirodnih procesa trebalo prvo u proizvesti u laboratorijskim uslovima, a nakon toga da se to realizira u stvarnim uslovima ako u laboratorijskim uslovima se potvrde rezultati naše istraživanja. Međutim, nikad nismo naišli na razumijevanje od svih vlada i nikad nas niko nije pozvao da razgovaramo o tome i da vidimo zaista kako bi se to dalje moglo realizirati", kazao je.

Kako riješiti temperaturnu inverziju?

Pojašanjavajući pojam temperaturne inverzije, prof. Hrelja je kazao: "To vam je stanje stabilne atmosfere kad nema nikakve cirkulacije zraka i to vam je isto kao da vi u jednu prostoriju punite plinom, zatvorenu prostoriju sa svih strana koja nigdje ne cirkuliše nikakav zrak."

Ističe da mjere smanjenja broja korištenja saobraćajnih vozila jesu dio rješenje da se uspori proces punjenja te prostorije zagađenim zrakom, ali, ističe, prostorija se i dalje puni zagađenim zrakom i postaje polako zagađen. Jedino rješenje je, naglašava, da se uspostavi cirkulacija atmosfere.

"Koliko god je onda da punimo zagađujućim materijama vrlo brzo se to razblažuje u atmosferi i normalno je stanje, građani mogu da funkcionišu onako kako su navikli", dodao je.

Ukoliko bi došlo do realizacije projekta PMF-a, morali bi se, kaže prof. Hrelja, uključiti i struke građevinarstva, elektrotehnike i mašinstva, te fizika, i hemija i dr.

"Plan je naravno da se koristi i solarna energija, vjetroenergija, geotermalna energija s kojom isto tako raspolažemo, tako da bi to bilo neki obnovljivi izvori energije, ne neki neobnovljivi izvori koji zahtjevaju zagađivanje atmosfere, čime ništa onda ne doprinesemo. Solarna energija bi se dobijala na višim hipsometrijskim nivoima. Znamo sami da bježimo iz sarajevske kotline na Trebević, pa je ovdje mrak, na Trebeviću je sunce, tako isto i na Igmanu i na Bjelašnici gdje bi se svakako mogla da koristi ovi obnovljivi izvori energije koje sam ranije spominjao. Nisu nikakve udaljene lokacije, ali naravno električnim vodovima se može provesti i na neku veću udaljenost, tako da ne bi to bio sigurno problem. Da bi to bio najmanji problem u kojem bi se neko odlučio da uloži u takav jedan generacijski projekat kako ga ja gledam. Vrlo često se navodi problem ozelenjavanja, znači to je jedan način rješavanja geoekoloških problema koji su vezani sa zrakom. Ima tu dosta aktivnosti koje bi se mogle provoditi, a koje se ne provode. Mi samo posežemo ovim mjerama - zatvorimo se u kuće, ne možemo da vozimo vozila - to je ono što mi trenutno radimo", poručio je.

Detalje projekta i kako on funkcioniše pogledajte i videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama